Izvrsna marketinška lakoća rasta sposobnost da zadovolji svoje nepce - sve bi to mogli biti razlozi da se grožđe nazove plemenitim, a ipak samo šest grožđa dobiva ovu oznaku. Je li grožđe koje nosi etiketu plemenitosti doista toliko bolje od svih drugih dostupnih sorti grožđa na svijetu ili se jednostavno našlo na pravom mjestu u pravo vrijeme kako bi zavoljelo vinopije?
U nekom trenutku u cijelom našem iskustvu ispijanja vina imali smo barem neki kontakt s vinima napravljenim od jednog od ovih šest sorti grožđa: Cabernet Sauvignon Merlot Pinot Noir Chardonnay Riesling i Sauvignon Blanc – plemenito grožđe. Ako želite sjajan vodič o svakom plemenitom grožđu, idite na naš odjeljak Wine 101.
Ne možemo poreći da je plemenito grožđe plodnije od ostalih dostupnih u svijetu vina, ali zašto? Za neke, kao što su Merlot Cabernet Sauvignon Blanc i Chardonnay, grožđe raste relativno lako u različitim klimatskim uvjetima i tlima. Njihova lakoća rasta i stoga njihova sposobnost da pomognu kolonizirati svijet vina mogao bi biti razlog zašto ih povijesno označavamo kao plemenite jer njihovo širenje svijetom podsjeća na stvarna plemićka osvajanja dalekih zemalja. No lakoća rasta nije slučaj s promjenjivim vinima kao što je crni pinot koji je među vinarima poznat kao grozda koja slama srce zbog toga što je teško uzgajati ili rizling koji zahtijeva posebnu klimu za stvaranje posebnog vina.
Budući da sve te sorte grožđa ne možemo dobro uzgojiti u cijelom svijetu – iako ljudi pokušavaju – zašto su one iznad svih ostalih plemenite? Jer ovo je grožđe ulazna droga. Oni su većini ljudi prvi okus onoga što znači zaljubiti se u vino. Oni su naša prva ljubav. I za veliki dio toga moramo zahvaliti Francuzima.
Od ovih šest sorti grožđa, pet ih potječe iz Francuske, a šesto, iako rođeno u Njemačkoj – rizling – također je postiglo uspjeh u regiji Alsace u zemlji. Oduvijek pronicljivi trgovci kada su u pitanju njihovi autohtoni proizvodi, Francuzi imaju način da nas natjeraju da se zaljubimo u stvari koje oni stvaraju. A u slučaju vina oni su revni prodavači.
Kako se trgovina vinom razvijala prije nekoliko stoljeća, Francuzi su strateški izvozili svoju najbolju robu: luksuz. Dok su mnoge druge kolonijalne sile također imale ekstravagantne dvorove, nijedan nije bio tako slavan kao francuski. Louis XIV postao je poznat po svojim raskošnim zabavama i dekadentnom načinu života, a kako se glas o ovom bogatstvu proširio, mnogi su drugi željeli dio toga. S tom reputacijom ekstravagancije došla je i želja za svime što je dolazilo: odjećom, draguljima i naravno vinom.
Nekada su druge zemlje imale ukus za francusko vino te su ga htjele same proizvoditi i mnogi od najvećih francuskih vinara rado su ih prisilili na putovanja oko svijeta sadeći svoje autohtone vinove loze u zemljama diljem svijeta. Francuzi su postali vinari konzultanti koji su pomagali vinarima iz drugih regija u njihovim nastojanjima da uzgajaju francusko autohtono grožđe i na taj način su cijeli svijet zakačili za francusko grožđe.
Plemenito grožđe je poput starih prijatelja. Kako se američka vinska kultura razvija i širi, sada se možemo naći u potrazi za novim vinskim okusima i iskustvima, ali bez obzira na druga vina u koja se zaljubimo, uvijek im se možemo vratiti, a kada ih naprave pronicljivi vinari, rijetko će razočarati.
